Prof. dr Miomira Kostić: Rodni pristup penalnoj pravdi

U okviru ciklusa predavanja “Novi pogledi, perspektive i istraživanja teorije roda” Studijsko istraživačke grupe za rodnu ravnopravnost i javne politike Instituta društvenih nauka u Beogradu, prof. dr Miomira Kostić, redovna profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu, održala je onlajn predavanje na temu ”Rodni pristup penalnoj pravdi” 10. novembra 2021. godine.

U svom predavanju prof. dr Kostić je predstavila rezultate svog istraživanja o karakteristikama kriminaliteta žena. Osnovno istraživačko pitanje prof. dr Kostić kojim se rukovodila u njenom istraživanju odnosilo se na neophodnost integrisanja rodne ravnopravnosti i rodne perspektive u pravosudni sistem, kao i način kojim pravosudni sistem može da unapređuje rodnu ravnopravnost i integriše rodnu perspektivu. Rezultati istraživanja su pokazali da je kriminalitet žena, kada one vrše imovinska i ekonomska krivična dela, u najvećem broju slučajeva tesno povezan sa njihovim teškim ekonomskim položajem. Izložene su karakteristike kriminaliteta žena koje su povezane sa njihovim niskim obrazovnim i socijalnim statusom koji im umanjuje sposobnosti i realne mogućnosti za traženje legalnih izlaza iz ekonomske, socijalne ili porodične situacije u kojoj se nalaze. One uglavnom vrše imovinska i ekonomska krivična dela, ali i ubistva zbog dugotrajnog zlostavljanja od člana porodice. Posebno je upućena molba slušocima/slušateljkama da obrate pažnju na rodnu perspektivu u procesuiranju izvršilaca/izvršiteljki kažnjivih radnji, osuđenica, kao i na rodni pristup bezbednosti.

Prof. dr Kostić je istakla značaj primene restorativne pravde u smislu njene normirane osnovanosti kroz alternativne sankcije, kao i značaj cene koštanja takvog postupanja u odnosu na klasičan retributivni postupak. Objašnjen je sam značaj misli Nilsa Kristija, kao utemeljivača restorativnog procesa na tlu Evrope i mogućnosti njene primene u zatvoru ili drugoj instituciji za izvršenje krivičnih sankcija. Svoje izlaganje redavačica je ilustrovala primerima iz prakse iz suđenja ženama ubicama i istakla značaj procesa resocijalizacije ostarelih žena ubica nasilnih muževa. Predavačica je ukazala na težinu patrijarhalnosti položaja žena sadašnjih/bivših osuđenica/kriminalki kojima je društvena stigma teža u odnosu na muškarce.

Predavanje je pratilo dvadesetak slušatelja/slušateljki, a brojna pitanja koja su postavili osnov su budućih istraživanja.

Podelite sadržaj:

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Email

Javni konkurs za popunjavanje radnog mesta – direktor Instituta društvenih nauka

Datum objave:

Rok za prijavljivanje:

30. 11. 2022.

Naziv istraživanja ide ovde

Kratak opis istraživanja ide ovde u maksimalno dve ili tri rečenice

Rok za prijavljivanje:

Unesite pojam pretrage
Skip to content