Demografske promene i dobrobit starijih: Vladimir Nikitović na konferenciji „Moja budućnost – čija je briga?“ u Narodnoj skupštini

Belgrade 01.10.2026. Konferencija povodom Obelezavanja Medjunarodnog dana starijih osoba. Ph Vladimir Zivojinovic

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba održana je konferencija „Moja budućnost – čija je briga? Inkluzivno društvo za sve (III deo)”, posvećena unapređenju položaja, dobrobiti i zaštite starijih osoba, kao i budućnosti politika u oblasti starenja. Na prvom panelu pod nazivom „Od demografskih trendova do delovanja javnih politika: Unapređenje dobrobiti i zaštite starijih osoba u Srbiji“ govorio je i Vladimir Nikitović, naučni savetnik i član Upravnog odbora Instituta.

Jedno od pitanja koje je Nikitović obrazlagao bilo je i kako njegove analize menjaju razumevanje starenja stanovništva Srbije i njegovih društvenih i ekonomskih posledica?

„Posledice starenja stanovništva možemo bolje razumeti kada, uz broj godina, posmatramo i očekivano trajanje života, obrazovanje i učešće ljudi u radnoj snazi. Tako dobijamo jasniju sliku izazova, ali i prostora za delovanje. Razmere demografskih promena u Srbiji su velike. Između popisa 2011. i 2022. broj stanovnika uzrasta od 15 do 64 godine smanjen je za gotovo 688 hiljada, dok je broj osoba sa 65 i više godina povećan za oko 218 hiljada. Posebno brzo raste broj najstarijih: stanovnika starijih od 85 godina bilo je čak 44 odsto više nego na prethodnom popisu“, objasnio je Nikitović.

On je takođe napomenuo da to u praksi znači i veće potrebe za negom, zdravstvenom zaštitom i svakodnevnom podrškom. Dodatni izazov je i to što ove promene nisu ravnomerno raspoređene. Najizraženije su u delovima južne i istočne Srbije i u brojnim ruralnim sredinama, gde se starenje prepliće sa iseljavanjem i smanjivanjem stanovništva. Upravo tamo podrška često treba da stigne do ljudi koji su prostorno udaljeni i od usluga i od članova porodice.

„Kada pokušavamo da procenimo buduće posledice tih promena, važno je kako merimo starost. Uobičajeno sve osobe sa 65 i više godina svrstavamo u starije stanovništvo. Ta granica je korisna za statistička poređenja, ali ne govori dovoljno o razlikama između generacija. Osoba koja danas ima 65 godina i osoba istog uzrasta pre nekoliko decenija mogu imati različit očekivani broj preostalih godina života, obrazovanje i mogućnosti za aktivan život“, rekao je Vladimir Nikitović i dodao da je za analizu primenjen prospektivni pristup koji starost sagledava i prema očekivanim preostalim godinama života.

Ako se životni vek produžava, pomera se i tako definisana granica starosti. Projekcije pokazuju da bi, uz pretpostavljeno produženje životnog veka, odnos između broja starijih i stanovništva ispod tog pomerajućeg praga mogao da se stabilizuje nakon 2030. Istovremeno, pokazatelji zasnovani na fiksnoj granici od 65 godina nastavljaju da rastu. I to je važna razlika koja pokazuje koliko procena budućih izazova zavisi od pretpostavki i načina merenja. Drugi važan nalaz odnosi se na obrazovanje i radnu aktivnost.

„Generacije koje ulaze u starije životno doba obrazovanije su od prethodnih. Time se otvaraju mogućnosti za duže profesionalno angažovanje, učenje i različite oblike društvenog doprinosa. Naše projekcije pokazuju da bi postepeno približavanje sadašnjim stopama aktivnosti u Evropskoj uniji moglo znatno da ublaži očekivani pritisak na radnu snagu u Srbiji. Prostor postoji među ženama, mladima i starijim radnicima. Da bi se taj potencijal ostvario, potrebni su dostupnija briga o deci i zavisnim članovima porodice, bolje zdravlje, mogućnosti za usavršavanje i radni uslovi prilagođeni sposobnostima ljudi“, istakao je, između ostalog, Nikitović.

Tom prilikom, on je naglasio i to da demografska budućnost postavlja okvir, a javne politike u velikoj meri određuju kako ćemo u tom okviru živeti. Ulaganjem u zdravlje, obrazovanje i ravnopravnije mogućnosti tokom celog života možemo i da ublažimo ekonomske posledice starenja i da unapredimo dobrobit ljudi u starijem dobu.

Konferencija na kojoj je kolega Vladimir Nikitović govorio zajednički su organizovali Kancelarija atašea Republike Austrije u Srbiji, UNFPA u Srbiji, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti i Crveni krst Srbije.

 

2 4

Javni konkurs za popunjavanje radnog mesta – direktor Instituta društvenih nauka

Datum objave:

Rok za prijavljivanje:

2. 11. 2026.

Naziv istraživanja ide ovde

Kratak opis istraživanja ide ovde u maksimalno dve ili tri rečenice

Rok za prijavljivanje:

Unesite pojam pretrage