Pitanje sopstva – odnosno pitanja ko smo, kako postajemo ono što jesmo i zašto se tokom života menjamo – jedno je od najstarijih i najintrigantnijih pitanja ljudske misli. Naučne teorije o tome kako doživljavamo svoje ja i sopstvo brojne su i neiscrpne, te ih je u ovoj knjizi vredelo sagledati, kritikovati i braniti, kao i utvrditi njihov međusobni odnos, istakao je Janko Nešić, viši naučni saradnik Centra za filozofiju Instituta društvenih nauka i autor knjige Self: From One to Many and Back to None.
Jedna od njegovih namera bila je da metafizičke i ontološke teorije, kao i pitanje fenomenologije sopstva, koje su u poslednje vreme bile potisnute, vrati u centar razmatranja. Iako je perspektiva Nešića pre svega filozofska, on svojom knjigom otvara prostor i za srodne discipline – pre svega sociologiju, psihologiju i neuronauke – koje se bave pitanjem nastanka identiteta i biološkim, psihološkim i društvenim procesima odgovornim za njegovo oblikovanje i transformaciju.
Ključni doprinos Nešićeve knjige, kako je istakla Ljiljana Radenović, redovna profesorka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, ogleda se u povezivanju tri pristupa sopstvu: metafizičko-ontološkog, fenomenološkog i naturalističkog. Kao što marginalizacija fenomenologije unutar psihologije, sa ciljem da se ona učini merljivom, ima svoje negativne posledice, tako i trend isključivanja metafizike iz filozofije suštinski šteti samoj filozofiji. Pokušaj razumevanja sopstva bez uključivanja metafizike, naglasila je Radenović, nužno ostaje nezadovoljavajuć.
Drugi sagovornik, Milan Urošević, naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, ponudio je sociološku perspektivu. Iako filozofija i metafizika prethode nauci, pa time i društvenim naukama, sopstvo, odnosno subjektivitet, u duhu Fukoa, uvek je neophodno posmatrati u kontekstu društvenih odnosa.
Ciklus „Razgovori o knjigama Instituta društvenih nauka – Pričajmo o…“ posvećen je publikacijama Instituta. Kroz razgovor sa autorkama i autorima predstavljaju se rezultati istraživanja, sagledava širi naučni kontekst i ukazuje na relevantnost tema za društvo i javne politike.
Urednica ciklusa i moderatorka razgovora je dr Irena Ristić.