Šta omogućava društvenim pokretima da budu delotvorni i kako se stvaraju strategije koje ih vode od spontanih okupljanja do globalnih promena? Na ova pitanja odgovoriće Branislav Muškatirović, istraživač pripravnik u Centru za sociološka i antropološka istraživanja Instituta društvenih nauka, u predavanju posvećenom grand strategijama društvenih pokreta, koje će biti organizovano u okviru ciklusa predstavljanja novopridošlih koleginica i kolega u Institutu.
Protesti u Srbiji samo su deo šireg globalnog fenomena spontanog i planiranog masovnog organizovanja koji je obeležio prvu četvrtinu 21. veka. U svom izlaganju, Muškatirović će ponuditi teorijski okvir za razumevanje delotvornosti i potencijala društvenih pokreta, razmatrajući ih kroz tri ključna aspekta: formulisanje grand strategija koje pokreti osmišljavaju kako bi odgovorili na izazove zajednice i države u kojima deluju; unutrašnje procese koji oblikuju njihovo funkcionisanje i odnose sa društvenim elitama; kao i organizacione forme pokreta i pitanje primene nasilja u ostvarivanju ciljeva.
Posebna pažnja biće posvećena načinu na koji pokreti grade i koriste moć, birajući između saradnje i konfrontacije sa postojećim strukturama. Kroz analizu istorijskih primera – od Francuske revolucije i Američkog rata za nezavisnost, preko Oktobarske revolucije do Kineskog građanskog rata – biće prikazano kako su različiti društveni konteksti oblikovali strategije i ishode kolektivnih pokreta.
Cilj predavanja Branislava Muškatirovića jeste predstavljanje socijal-kibernetičkog teorijskog okvira koji omogućava dublje razumevanje savremenih društvenih promena i pruža osnovu za promišljeno i efektivno planiranje angažovanih društvenih delovanja.