Rodna dimenzija zloupotrebe vatrenog oružja u porodičnom kontekstu u Srbiji

U okviru ciklusa predavanja “Novi pogledi, perspektive i istraživanja teorije roda” Studijsko istraživačke grupe za rodnu ravnopravnost i javne politike Instituta društvenih nauka u Beogradu, dr Sanja Ćopić, viša naučna saradnica u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja i dr Mirjana Dokmanović, naučna saradnica u Institutu društvenih nauka, održale su 20. oktobra 2021. godine onlajn predavanje o rodnoj dimenziji zloupotrebe vatrenog oružja u porodičnom kontekstu u Srbiji.

Predavačice su kao istraživačice Viktimološkog društva Srbije učestvovale u međunarodnom istraživanju Project TARGET o uticaju nelegalne trgovine oružjem na oružano nasilje u Evropi. One su predstavile nalaze koji se odnose na deo istraživanja koji se odnosio na ispitivanje rodne dimenzije zloupotrebe vatrenog oružja u porodičnom kontekstu u Srbiji u periodu od 2015. do 2019. godine. Analiza je potvrdila da je oružano nasilje ”muški” fenomen, s obzirom da muškarci čine većinu i učinilaca (94.7%) i žrtava (82.4%) ubistava izvršenih vatrenim oružjem. Međutim, u porodičnom kontekstu oružano nasilje u nesrazmerno većoj meri pogađa žene. U posmatranom periodu 249 osoba je ubijeno u porodičnom kontekstu, od kog broja je dve trećine bilo ženskog pola. Od ukupnog broja ubistava u porodičnom kontekstu, 66 je izvršeno upotrebom vatrenog oružja, a većina žrtava su takođe žene (69.7%). Mogućnost smrtnog ishoda zbog oružanog nasilja u porodici tri puta je veća u porodičnom kontekstu nego u kriminalnom miljeu. Dostupnost vatrenog oružja povećava rizik od njegove zloupotrebe.

I pored unapređenja pravnog, strateškog i instuticionalnog okvira za sprečavanje nasilja u porodici, broj slučajeva oružanog nasilja u porodici se ne smanjuje. Prevencija ovog oblika nasilja zahteva da se razumeju razlike u faktorima koji utiču na muško-muška ubistva, s jedne strane, i femicid u porodičnom kontekstu, s druge strane. Ovo potonje je posledica društvenih i rodnih normi koje stvaraju i podržavaju rodne nejednakosti i diskriminaciju žena i utiču na njihov celokupan položaj u društvu. U cilju sprečavanja oružanog nasilja u porodici potrebno je jačati kapacitete relevantnih institucija za koordinisani rad i saradnju u prevenciji ovog oblika nasilja i zaštite žrtava. Zakonski okvir bi trebalo unaprediti uključivanjem izrečene mere zaštite po Porodičnom zakonu i pokrenutog krivičnog postupka protiv učinioca nasilja u porodici među osnove odbijanja zahteva za izravanjem dozvole za nabavku vatrenog oružja. Pored toga, nužno je podizati svest javnosti o ovom problemu, uticati na menjanje rodnog režima, promovisati nultu toleranciju prema nasilju, unapređivati programe za učinioce nasilja i aktivno uključiti muškarce u programe prevencije i suzbijanja porodičnog i partnerskog nasilja.

Podelite sadržaj:

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Email

Javni konkurs za popunjavanje radnog mesta – direktor Instituta društvenih nauka

Datum objave:

Rok za prijavljivanje:

30. 11. 2022.

Naziv istraživanja ide ovde

Kratak opis istraživanja ide ovde u maksimalno dve ili tri rečenice

Rok za prijavljivanje:

Unesite pojam pretrage
Skip to content