Renesansa značaja običaja za međunarodno pravo

Da li su običaji doživeli svoju renesansu u modernom međunarodnom pravu i kako to utiče na dalji razvoj međunarodnog prava kao i na njegovu fragmentaciju, bila je tema predavanja Anđelije Stevanović, istraživačice pripravnice u Centru za pravna istraživanja IDN-a.

U predavanju ,Da li je došlo do renesanse običaja kao izvora prava u međunarodnom pravu? Razvoj običaja od najstarijih do običaja danas i njihov značaj“ Anđelija Stevanović prvo je ukazala na to da običaji, pored međunarodnih ugovora, predstavljaju glavne izvore međunarodnog prava prema članu 38 Statuta Međunarodnog suda pravde, kao i u rešavanju slučajeva pred Stalnim arbitražnim sudom, ali i prema Haškoj konvenciji o rešavanju sukoba zakona u vezi sa državljanstvom.

Konstatovano je da su diplomatsko i konzularno pravo i međunarodno humanitarno pravo dve grane međunarodnog prava koje sadrže najviše običajnih prava. Osim toga, običaji igraju važnu ulogu u formiranju prava ljudskih prava. Tako su određena ljudska prava prihvaćena kao apsolutno zaštićena i to se smatra običajnim pravilima, poput zabrane torture, zabrane ropstva, prava na život. Takođe, običaji čine veliki deo pravila o teritorijama i principe od odgovornosti država, dok u novije običaje spadaju pravila o vazdušnoj i pomorskoj plovidbi, kao i pravila za područje kosmosa.

Da bi se jedno običajno pravilo moglo smatrati izvorom međunarodnog prava da mora postojati praksa, odnosno ustaljeno ponašanje država u određenim situacijama koje mora biti dovoljno dugotrajno i opšte, odnosno, ponašanje većeg broja država. Opšta i dugotrajna praksa mora biti praćena svešću o pravnoj obaveznosti takvog ponašanja, kako bi se razlikovala od prostih običaja, koji predstavljaju pravila kurtoazije, naglasila je ona.

S druge strane, istakla je da postoje instant-običaji koji nisu nastali dugotrajnom praksom, već prvom radnjom, kakva su običajna pravila za područje kosmosa. Stoga je posebna pažnja bila posvećena značaju i upoređivanju tradicionalnih i modernih običaja, te njihovom načinu nastanka i identifikacije.

Predavanje je deo ciklusa predavanja novopridošlih koleginica i kolega u IDN.

Podelite sadržaj:

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Email

Javni konkurs za popunjavanje radnog mesta – direktor Instituta društvenih nauka

Datum objave:

Rok za prijavljivanje:

30. 11. 2022.

Naziv istraživanja ide ovde

Kratak opis istraživanja ide ovde u maksimalno dve ili tri rečenice

Rok za prijavljivanje:

Unesite pojam pretrage
Skip to content